30.1. 2012 Finale USKOK-ove akcije Index: Zatvor za osam profesora Prometnog fakulteta
Devet profesora s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu dulje vrijeme ne smije više raditi u nastavnom zvanju. Osam njih mora u zatvor.
Radi se o profesorima koji su procesuirani u USKOK-ovoj antikorupcijskoj akciji Index. Vrhovni sud u međuvremenu je gotovo u cijelosti potvrdio prvostupanjske presude u dva postupka iz slučaja Index vezana za Prometni fakultet.
Koncem studenoga prošle godine obznanjena je pravomoćna odluka Vrhovnog suda u slučaju kupnje ispita na tom fakultetu. Od 22 optužena profesora, posrednika i studenata, 20 ih je pravomoćno osuđeno. Dvoje je oslobođeno presudom Županijskog suda. No, Vrhovni sud taj je dio ukinuo tako da će im se ponovno suditi.
Primanje mita
Osam profesora i suradnika fakulteta, DraganBadanjak, Velimir Kolar, Ivan Bošnjak, Dražen Kovačević, Ivan Zavada, Sanja Marušić, Antun Sertić i DamirBožičević, pravomoćno su osuđeni zbog primanja mita ili puštanja studenata na ispitima “iz usluge” na zatvorske kazne u rasponu od šest do 20 mjeseci. Svima je izrečena i sigurnosna mjera, pet godina zabrane obavljanja zvanja djelatnosti ili dužnosti u znanstveno-nastavnom zvanju.
U predmetu koji se odnosio na sređivanje upisa na Prometni fakultet USKOK je postigao 100-postotni uspjeh. Svih 14 optuženika pravomoćno je osuđeno. Vrhovni sud promijenio je presudu zagrebačkoga Županijskog suda samo u dijelu koji se odnosi na zabranu rada za DraganaBadanjka. Pet godina zabrane Vrhovni sud mu je podigao na čak deset godina. U ovom predmetu Badanjku je izrečena i znatno veća kazna, dvije i pol godine zatvora.
Uz Badanjka, u slučaju “upisi” bio je optužen i profesor KrešimirSomek. No, on je uz priznanje dobio uvjetnu kaznu od deset mjeseci za jedan slučaj protuzakonitog posredovanja te tri godine zabrane rada.
Najveće kazne
Najveće zatvorske kazne u oba slučaja izrečene su glavnom posredniku MladenuBudoru, koji je za sređivanje upisa dobio 18 mjeseci, a za organiziranje kupnje ispita dvije godine i deset mjeseci zatvora.
07.03.2011. Tipurić ima sedam stanova u istoj ulici!
DORH istražuje
Bivši dekan Ekonomije ima sedam
stanova u istoj ulici!
Bivši dekan Ekonomije Darko Tipurić bio je zaista
poduzetan i teoriju koju predaje primijenio i u praksi. Naime, on i
supruga i njegove dvije tvrtke imaju u posjedu čak sedam stanova u
jednoj ulici u Zagrebu! Tipurić tvrdi kako je sve nekretnine stekao na
legalan način.
Bivši dekan Ekonomije Darko Tipurić
i supruga Lela vlasnici su pet stanova u Kraljevićevoj
6 u Zagrebu (ulica u blizini Ekonomskog fakulteta), a vlasnici još dva
stana, odnosno poslovna prostora u toj istoj zgradi su Tipurićeve tvrtke
Sinergija i Credos ulaganja! Tih sedam nekretnina, odnosno stanova od
kojih su neki preuređeni u poslovne prostore, površine je od minimalno
60 do najviše 90 kvadrata i njihova je ukupna vrijednost veća od sedam
milijuna kuna.
Stručnjaci iz nekretninskog biznisa računaju da je trenutačna
vrijednost stanova na toj lokaciji oko 1.800 eura po kvadratu, dok su
prije sloma tržišta nekretnina ti stanovi vjerojatno mogli doseći i više
od 2.200 eura po metru četvornom. Najzanimljivije je ipak to što je
Tipurić te stanove očito kupio bez kredita, budući da ni na jednoj od
tih nekretnina nije upisana hipoteka. U pojedinim dokumentima Tipurić
kao svoju adresu navodi Ilicu 107, a njegova supruga Domobransku 19, pa
je moguće da su ta dva stana prodali prije kupnje sedam nekretnina u
Kraljevićevoj.
'Za svu imovinu postoje legalni izvori
financiranja'
U jednom od pet stanova Tipurić se navodi kao jedini vlasnik, a u
preostalih četiri vlasništvo dijeli sa suprugom Lelom. U jednom od
stanova Tipurići i žive, što je vidljivo iz izjava o osnivanju tvrtki
gdje kao adresu stanovanja navode Kraljevićevu 6. Tvrtke Sinergija i
Credos ulaganja smjestile su se pak u dva stana od po 80-ak kvadrata u
toj istoj zgradi.
Bivši dekan Tipurić kaže da za svu njegovu imovinu postoje legalni
izvori financiranja. "Što se tiče nekretnina u vlasništvu moje obitelji,
kupljene su novcem stečenim legalnim prihodima od rada, kao i kapitala
(dividende, kapitalni prinosi i prodaja dionica) isključivo u Hrvatskoj,
i to u proteklih više od petnaest godina. To je lako utvrditi", poručio
je Tipurić.
DORH 'češlja' Tipurićeve poslove
No, za poslove bivšeg dekana interesira se DORH, čiji istražitelji
'češljaju' Tipurićeve tvrtke i imovinu, a usporedno na Ekonomskom
fakultetu pregledavaju sve projekte koje je Tipurić kao dekan ugovarao s
državnim poduzećima.
Naime, Tipurićeve tvrtke su kupovale dionice Dalekovoda, tvrtke
kojoj je sam Tipurić izradio elaborat o radničkoj privatizaciji. Potom
je Tipurić te dionice prodavao na burzi, a kupovale su ih tvrtke iza
kojih su se skrivali vlasnici Dalekovoda. Tipurić je s vodećim ljudima
Dalekovoda, primjerice Damirom Skansijem, povezan i
preko svoje tvrtke Credos budući da se obojica navode kao njezini
osnivači uz izvjesnu Suzanu Lončar.
Što se tiče sumnjivih poslova na Ekonomskom fakultetu, istražitelji
pregledavaju famozne studije, tj. 33 znanstvena projekta teška 35
milijuna kuna koje je Tipurić i još desetak profesora s Ekonomije
ugovarao s državnim tvrtkama. Pokaže li revizija nepravilnosti, Tipurić i
ostatak ekipe mogli bi dobiti izvanredni otkaz, kako je ranije najavio
novi dekan Tonći Lazibat.
05.02.2011. Ekonomiji za sumnjive projekte 35 milijuna kuna
Ekonomija pod povećalom
Profesorima za sumnjive projekte
35 milijuna kuna
Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tonći Lazibat
zatražio je i državnu i internu reviziju kako bi se utvrdilo ima li
nepravilnosti u 33 znanstvena projekta teška oko 35 milijuna kuna, koje
je između ostalih profesora vodio i bivši dekan Darko Tipurić.
Pokaže
li se da nepravilnosti ima, Darko Tipurić i njegove
kolege mogli bi krajem mjeseca "zaraditi" izvanredni otkaz, ali i
kaznenu prijavu.
Večernji list piše kako se u većini projekta nalaze jedni
te isti ljudi, a uz Tipurićevo ime najčešće se spominje ime još jednog
bivšeg dekana Ivana Lovrinovića te profesora Ive
Družića.
Lovrinović se specijalizirao za ACI i Ministarstvo mora, dok je
fokus Ive Družića bio Grad Zagreb i njegove tvrtke poput ZET-a. Tipurić
se, pak, bavio HEP-om i Podravkom.
U mandatu Ivana Mravka, bivšeg šefa HEP-a, Tipurić je uspio
dogovoriti izradu barem pet raznih analiza i studija, a pritom, čini se,
nikome nije smetalo što Ekonomski fakultet zapravo uopće nije stručan
za analize iz energetskog područja.
Među pet studija je i ona o privatizaciji HEP-a, za koju, kažu u to
tvrtci nemaju spoznaja o korištenju. A nju je Mravak, piše Večernjak
platio 1,5 milijuna kuna. HEP je odustao od korištenja analize
geotermalne energije u Velikoj Cigleni za koju je platio 1,5 milijuna
kuna, a razmatra se i izlazak iz projekta korištenja geotermalne
energije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak, za čiju je analizu HEP
Ekonomskom fakultetu platio prvo 2,5 milijuna kuna, a potom i dodatnih
1,5 milijuna za konzultantske usluge. Jedino je studija o suradnji
lokalne zajednice u Labinštini s HEP-om, koju je vodila profesorica Mirjana
Pejić Bah, čini se, imala smisla jer u HEP-u sada odgovaraju
kako je ona jedna od podloga za definiranje modela suradnje te tvrtke i
lokalne zajednice na projektu gradnje zamjenskog bloka termoelektrane u
Plominu.
Tipurić i Družić se nisu javljali Večernjaku kako bi situaciju
prokomentirali, no Lovrinović je kazao:
Svi moji projekti napravljeni su po pravilima struke, javni su i
transparentni. Od svakog ugovorenog iznosa fakultet je dobio 15 posto.
Ostalo je podijeljeno na autorske honorare na koje su plaćeni porez i
prirez".
Zakon o sprečavanju sukoba interesa na mnogo
je područja korak naprijed - ocijenili su predstavnici Transparancy
Internationala Hrvatske. Razlog je žurnog donošenja ovog te zakona
o financiranju političkih aktivnosti, smatraju u Transparancyju,
zatvaranje poglavlja 23 i završetak pregovora s Europskom unijom.
Naglašavaju
da u zemljama s najmanjim stopama korupcije čak i ne postoje posebna
tijela koja reguliraju sukob interesa, već svaku takvu situaciju birači
kažnjavaju na izborima. Član Upravnog odbora TIH-a Zorislav
Antun Petrović podupro je amandmane na prijedlog zakona o
financiranju političkih aktivnosti jer smanjuju prostor za korupciju
GONG: Prijedlog zakona je pomak, no može bolje!
GONG
je ocijenio da je Vlada RH prijedlogom zakona o financiranju političkih
aktivnosti i izborne promidžbe načinila pomak prema dostizanju
međunarodnih standarda i boljem reguliranju tog područja. No upozoravaju
da će neka važna područja i dalje biti nedovoljno kvalitetno propisana.
U GONG-u smatraju da bi radi učinkovitoga i neovisnog nadzora
trebalo proširiti odgovornost Državnog izbornog povjerenstva
(DIP), koje po sadašnjem prijedlogu može izricati samo administrativne
sankcije. DIP-u treba omogućiti izricanje jačih sankcija tijekom
predizborne kampanje, poručuju iz GONG-a.
Smatraju da je zakonom
potrebno uvesti i obvezu svim medijima i agencijama koje se bave
posredništvom u prodaji medijskog prostora da objave cjenike oglašavanja
tijekom izborne kampanje, svote koje su primili od političkih stranaka i
kandidata za oglašavanje, minutaže oglasa svake pojedine stranke,
kandidata i liste te popuste koje su im odobrili.
Nakon akcije Indeks Ekonomski fakultet ponovno je u problemima. Državna
revizija ima pune ruke posla. Sumnja se da je nekoliko profesora za
izradu 33 znanstvena projekta dobilo čak 35 milijuna kuna. Ako se to
dokaže, slijede im kaznene prijave i otkazi. U ovoj se aferi spominju
imena čak dvojice bivših dekana tog fakulteta.
Naručitelji
skupocjenih studija mahom su javna poduzeća. Osim vrtoglavih cifri, neke
naručene i plaćene studije nikada nikomu nisu koristile ili se od njih
odustalo. Tomu je u trag pokušao ući i zagrebački rektor. Oko ugovora s javnim poduzećima nismo mogli daleko doći. Kad sam od tadašnjeg dekana (op.a. Darko Tipurić) inzistirao da dobijem neke podatke onda mi je on kazao da mi te podatke ne može dati i da sam prekršio ovlasti, izjavio je rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Aleksa Bjeliš.
20 milijuna na 50 do 70 ljudi - prava sitnica
Za
Tipurića se sumnja da je izradom određenih projekata zaradio čak 14,8
milijuna kuna. On optužbe odbacuje. Da je sudjelovao u sumnjivim
projektima, odbacuje i Ivan Lovrinović, još jedan bivši dekan. Međutim, interesantan je njegov komentar raspodijele navodnih 35 milijuna kuna. Kad dio odlazi u fakultetsku blagajnu, dio na prireze i poreze - ostaje prava sitnica. Došli bi tako do cifre od 20 milijuna koji se raspoređđuje na 50 do 70 ljudi. I on dodaje, kako je on svoj posao napravio. Da nije, a da mu je plaćeno, kaže: to bi bio kriminal.
Zašto je fakultet u minusu?
Još je nešto sporno u priči. Ako fakultetu sjeda tako lijep novac od projekata kako to da je u minusu od 27 milijuna kuna? Istina je da su nam ukazali na neke nepravilnosti oko knjiženja, izjavio je aktualni dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Tonči Lazibat.
Poručio je kako će se sve znati za mjesec dana kada revizija dovrši
svoj posao. No možda će biti i brža jer kako doznajemo iz pouzdanog
izvora, revizori će imati posla na drugoj lokaciji. Na redu su studije o
arheološkim nalazištima duž hrvatskih autocesta.
Bolonjski sustav nije dobar i nije polučio
potrebne rezultate, zaključak je istraživanja provedenog među studentima, ali i
među profesorima. Naime, program 3+2 trebao je povećati postotak onih koji
uspješno završavaju studij te potaknuti mobilnost, no to se nije dogodilo.
Štoviše, umjesto da traje kraće, studij se u
Hrvatskoj s četiri produžio na pet godina.
Čak 90 posto prvostupnika na Zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine nastavilo
je obrazovanje na diplomskoj razini. Razlog je to zbog kojeg Fakulteti
razmišljaju o uvođenju petogodišnjeg sustava, dok je studij psihologije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu već najavio prelazak na novi model.
"Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio
napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo
mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na
diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo
trajanje studija", izjavio je za Jutarnji list psiholog prof. dr.
Damir Ljubotina, suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom
Sveučilišta u Zagrebu.
Kao jedni od krivaca za to što tako velik broj studenata u Hrvatskoj nastavlja
diplomski studij u javnosti su u pravilu bili prozivani poslodavci koji nisu
prepoznali kvalitete prvostupnika. No, problem leži i u tome što se ni oni ne
osjećaju spremnima za tržište rada. Otkriva to anketa provedena 2008. i 2009.
godine u kojoj je sudjelovalo 1720 studenata s 22 zagrebačka fakulteta.
Osposobljavanje koje im za rad pruža taj studij oni su ocijenili ocjenom 2,82.
Štoviše ocjenu 3,45 dali su osposobljavanju za nastavak studija.
Da studenti baš i nisu previše zadovoljni bolonjskim procesom ukazuje i
činjenica da je svaki drugi anketirani student netom završenom studiju dao
ocjenu dobar, piše Jutarnji. 3,4 posto studenata, pak, iznimno je
zadovoljno studijem, 2,6 posto smatra da njihov studij zaslužuje ocjenu jedan,
13,4 posto studiju je dalo dvojku, a 32,3 četvorku. Organizaciju studija po
modelu 3+2 53 posto studenata ocijenilo nekorisnim za njihovu struku.
Nezadovoljstvo nastavom, pak, iskazali su profesori. Njih čak 37,6 posto smatra
da je nastava lošija danas nego prije uvođenja Bolonje.
Prodaja ispita na zagrebačkom Prometnom fakultetu dovela je do još jedne
USKOK-ove optužnice u slučaju Indeks. U njoj je obuhvaćeno 18 osoba,
uglavnom profesora (njih 12), jedan zaposlenik fakulteta, tri posrednika
i dvoje studenata, od koji je jedan za 2500 eura "položio" čak 11
ispita.
Uz studenta rekordera, optužena je i njegova kolegica,
također izvanredna studentica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu koja je
osigurala da joj šest profesora Fakulteta prometnih znanosti u indeks
upišu ocjene bez regularnog pristupanja provjeri znanja. U njezinu se
slučaju ne navodi da je profesorima isplatila novac, ali i ne objašnjava
kako je osigurala da joj izađu u susret.
U trećem slučaju
student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu predao je novac i indeks
posredniku koji ih je dao drugoj osobi koja je od dvojice profesora
Fakulteta prometnih znanosti zatražila da za novčanu naknadu u indeks
upišu ocjene, a da student ne polaže ispite, što su profesori i učinili,
ističu u USKOK-u.
Sva nedjela dogodila su se od studenog 2007.
do rujna 2008. izvijestio je USKOK na svojim internetskim stranicama.
Riječ je o petoj optužnici u slučaju Indeks u kojemu je na meti USKOK-a i
policije bila korupcija na zagrebačkom sveučilištu.
Do sada su
nepravomoćno presuđene kupoprodaje ispita u tri slučaja, odnosno po tri
USKOK-ove optužnice - dvije se odnose na Fakultet prometnih znanosti, a
jedna na Ekonomski fakultet.
Četvrta optužnica zbog korupcije na
Fakultetu prometnih znanosti podignuta je potkraj svibnja prošle godine i
taj prvostupanjski postupak još traje.
Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu dr. Davor Miličić opovrgnuo je medijske napise da se uvođenjem dodatne provjere znanja na tom fakultetu osporava važnost državne mature.
Na konferenciji za novinare u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta rekao je da se dodatna provjera znanja uvodi kako bi kandidati učili samo dijelove gradiva iz biologije, kemije i fizike potrebne za studij medicine, a ne kompletno gradivo, što su dosad činili polažući te predmete kao izborne na državnoj maturi.
Napomenuo je da dodatna provjera znanja nipošto nije iznimka na zagrebačkome Sveučilištu jer, primjerice, nisu ni prošle godine bile ukinute na Pravnom, Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu i na svim umjetničkim akademijama.
Miličić je istaknuo da je provjeru jednodušno podupro i Senat te nabrojio uvjete za upis na Medicinski fakultet u idućoj akademskoj godini. To su: završena srednja škola uz uvjet najmanje dvogodišnjega pohađanja nastave iz biologije, fizike i kemije te latinskoga jezika, koji, ako pristupnik nije odslušao u srednjoj školi, mora položiti do upisa u drugu godinu studija. Potrebna je i potvrda mjerodavnoga školskog liječnika o zdravstvenoj i psihičkoj sposobnosti za studij medicine.
Pri bodovanju uvjeta za upis na studij uzimat će se u obzir prosječna ocjena svih godina srednjoškolskog obrazovanja koja će pridonositi ukupnom broju bodova u iznosu od 26 posto. Položena državna matura pridonosit će pak u iznosu od 24 posto - po osam posto hrvatski (razina A) i strani jezik (razina B) te matematika (također razina B), dok će test provjere pridonijeti 50 posto od ukupnoga broja mogućih bodova.
Kad je pak riječ o državnoj maturi i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, kao i dekan Miličić te predsjednica Povjerenstva za upis na Medicinski fakultet profesorica Jasna Lovrić poduprli su taj projekt kao nužan za cjelokupnu evaluaciju srednjoškolskog obrazovanja, ali su i istaknuli da nitko ne može oduzeti pravo Sveučilištu i njegovim sastavnicama da samostalno sudjeluju u dijelu postupka odabira budućih studenata, što je praksa i u većini europskih zemalja te u svijetu.
18.11.2010. Plagiranje znanstvenih radova postaje biznis
Plagiranje znanstvenih radova postaje biznis
Datum objave: 28.10.2010 11:15
Prvo smo imali političare plagijatore, pa
znanstvenike koji ne vide ništa loše u prepisivanju, a sada već i javne
oglase kojima se reklamira pisanje radova za novac, upozoravaju Forum za
etičnost i razvoj znanosti i visokoga obrazovanja i Udruga za razvoj
visokoga školstva Universitas
Udruge u svojem novom priopćenju odlučno osuđuju visok prag tolerancije
koju znanstvene i visokoškolske institucije i akademska javnost u
Hrvatskoj pokazuju prema plagiranju kao jednom od najtežih prekršaja
etičkih normi u znanstvenom i obrazovnom radu.
Riba se brzo usmrdjela od glave do repa
'Najprije smo imali slučajeve stranačkih čelnika i saborskih zastupnika
koji su kao prokazani plagijatori nastavili obnašati svoje djelatnosti.
Zatim smo imali slučaj namještenika fakulteta koji bez stida izjavljuje
da je miran iako je plagirao magistarski rad i doktorsku disertaciju
'jer živi u zemlji nečasnih ljudi' te onih koji napreduju u zvanjima i
položajima unatoč tome što je dokazano da su plagirali radove',
upozoravaju Forum i Universitas.
'Već dulje vrijeme imamo nacionalni Odbor za etiku u znanosti i
visokom obrazovanju koji pritužbe za plagiranje rješava iznimno sporo i
izdaje zakučasta rješenja koja ionako nikoga ne obvezuju. Danas smo
došli do toga da živimo u društvu u kojemu se tolerira da studenti i
akademski građani javno oglašavaju svoje usluge pisanja diplomskih i
seminarskih radova 'iz svih društvenih i humanističkih znanosti', i to
'brzo, kvalitetno i unikatno', navodeći bez ikakvog srama svoje adrese i
brojeve telefona u Studentskom oglasniku (upišite
diplomski). To nije tek kršenje etičkih normi nesmotrenih pojedinaca,
nego znak sveopće prostitucije u kojoj je varanje i podmetanje tuđega
pod svoje legitiman način zarade', stoji u priopćenju.
Etika u zemlji gdje je svatko svakome nešto
U tom kontekstu podsjećamo da je Ministarstvo znanosti obrazovanja i
športa nedavno najavilo da bi se čak i taj i takav Odbor za etiku -
spor, neučinkovit i bez pravih ovlasti – uskoro trebao ukinuti, a
odgovornost za etičnost u znanstvenom radu prepustiti sveučilištima, što
mnogi znanstvenici smatraju opasnim rješenjem u našoj maloj dobro
'umreženoj' zemlji.
U takvoj situaciji udruge Forum i Universitas od svih institucija u
sustavu traže da se smjesta aktivno zauzmu za poštivanje etičkih normi u
znanstvenom i nastavnom radu, i to na svim razinama, od brucoša do
redovitih profesora i znanstvenih savjetnika.
'Pozdravljamo u tom smislu članak 35. stavak 5. prijedloga Zakona o visokom obrazovanju
u kojemu se propisuje obveza sveučilišta da objavljuje doktorske
disertacije na svojim mrežnim stranicama te pozivamo sve sudionike javne
rasprave da predlože i uvrste slične mjere kojima je cilj osigurati
transparentnost i etičnost u znanstvenom radu. Jedna takva mjera je
obveza sveučilišta da doktorske disertacije prije puštanja u proceduru
obrane podvrgnu obradi nekim od softverskih paketa namijenjenih
otkrivanju značajnijih podudarnosti s tekstovima na internetu i u
vodećim akademskim bazama podataka', zaključuju Forum i Universitas.
02.11.2010. Kaos na fakultetima: Na Ekonomiji plaće 41 tisuću kuna, na Filozofskom sa službenom karticom kockaju
Apsolutni je rekorder u
isplati honorara u proračunskom nadzoru jedan profesor Ekonomskog
fakulteta koji je za svoj rad dobio 1,7 milijuna kuna dok je najvišu
plaću primio jedan profesor - 41 tisuću kunu. Na istom fakultetu najniža
isplaćena plaća bila je 5845 kuna
Ministarstvo financija obavilo je proračunski nadzor na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu i istražilo kako se trošio novac
u razdoblju od 2007. do 2009. godine. I imali su što vidjeti. Novac se
među ostalim i trošio i za online usluge kockanja i klađenja, a jednom
je profesoru isplaćeno 1,7 milijuna kuna autorskih honorara.
Prema proračunskom nadzoru, na Ekonomskom fakultetu jedan bivši dekan
imao je plaću od 41 tisuće kuna, a jedan je profesor ubrao honorar od
milijun i 700 tisuća kuna.
Prije nekoliko mjeseci objavljeno je da je na Filozofskom fakultetu
zabilježen minus od 20 milijuna kuna. Izvor blizak tom fakultetu otkrio
je za HRT kako se proračunskim nadzorom za razdoblje od 2007. do kraja
2009. ušlo u trag potrošenom novcu.
Tako je na tom fakultetu prosječna plaća veća 11 tisuća kuna, a jedan
redovni profesor, ujedno i šef katedre i prodekan, ima plaću od 27
tisuća kuna, te je jednom predavaču isplaćeno 19 tisuća kuna, a da
pritom nije precizirano za što. Usto, isplaćivao se dodatak na plaću od
15 posto, a da o tome nije donesen nikakav pravilnik. Osim toga, 282
bruto mjesečne plaće isplaćene su za autorske honorare. Također, piše
HRT, na Filozofskom se pomoću službene kartice fakulteta može se čak i
kockati na internetu.
No, apsolutni je rekorder u isplati honorara u proračunskom nadzoru jedan profesor Ekonomskog fakulteta
koji je za svoj rad dobio 1,7 milijuna kuna dok je najvišu plaću primio
jedan profesor - 41 tisuću kunu. Na istom fakultetu najniža isplaćena
plaća bila je 5845 kuna.
